Spots 
Kako se približava zima, a zalihe plina su na rekordno niskim razinama, vlade država članica EU-a pripremaju se za snažan rast troškova dok se s azijskim kupcima natječu za osiguravanje opskrbe i pokušavaju spriječiti nestanke električne energije.
Europska unija ulazi u zimu sa skromnim zalihama plina, zbog čega Bruxelles upozorava da bi se kriza visokih cijena energije mogla pretvoriti u problem s opskrbom, piše Euronews.
U nedavnom pismu upućenom glavnim gradovima država članica EU-a, u koje je Euronews imao uvid, povjerenik za energetiku Dan Jørgensen naveo je da su razine zaliha plina i dalje „iznimno niske“. Nakon vrućeg i sušnog ljeta države su morale trošiti više plina za proizvodnju električne energije, zbog čega ga je manje ostalo za punjenje podzemnih skladišta.
Istodobno, na globalno tržište i dalje snažno utječe rat SAD-a i Izraela protiv Irana, zbog kojeg je protok ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz ključni Hormuški tjesnac pao na samo 15 do 25 posto razine prije rata.
Katar, jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, u ponedjeljak je objavio da za još mjesec dana produljuje višu silu za isporuke LNG-a azijskim i europskim kupcima, pri čemu bi se isporuke Europi trebale nastaviti u prosincu. Zbog toga države članice EU-a nastavljaju utrku za punjenje skladišta prije zime, nastojeći pritom izbjeći astronomske troškove.
Prema pravilima EU-a, države članice moraju skladištiti prirodni plin pod zemljom, obično u velikim podzemnim objektima poput iscrpljenih plinskih polja ili solnih kaverni, u razdobljima kada plina ima dovoljno i kada su cijene relativno povoljne.
Kada potražnja poraste, osobito zimi, plin se može povući iz skladišta i pustiti u plinsku mrežu kako bi se grijali domovi, opskrbljivale tvrtke i proizvodila električna energija. Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. države članice EU-a u uobičajenim okolnostima moraju do 1. studenoga napuniti skladišta do 90 posto kapaciteta. Budući da su cijene prirodnog plina snažno porasle zbog poremećaja na Bliskom istoku, Europska komisija u ožujku je državama omogućila veću fleksibilnost te im dopustila da skladišta napune na samo 75 do 80 posto kako bi se izbjegla panična kupnja.
„Budući da se zima brzo približava, moramo nastaviti s pripremama. Korištenje fleksibilnosti koju omogućuje Uredba o skladištenju plina i smanjenje cilja popunjenosti na 80 posto može pomoći u ublažavanju trenutačnog pritiska na cijene i troškove punjenja skladišta“, navodi se u Jørgensenovu pismu.
Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg, Malta i Slovenija nemaju vlastita skladišta plina. Međutim, prema europskim pravilima o skladištenju plina, moraju sklopiti sporazume o solidarnosti s drugim državama članicama kako bi osigurale svoje rezerve. Ostaje li Europa bez plina?
Jørgensen je rekao da trenutačno nema neposrednog rizika za sigurnost opskrbe te naglasio da se sadašnja energetska kriza „uvelike razlikuje“ od one iz 2022., kada je EU nakon početka rata u Ukrajini naglo smanjio opskrbu ruskim plinom. Ni tada europske države nisu doživjele stvarne nestašice plina niti obveznu racionalizaciju zbog koje bi kućanstva ostala bez plina.
Kako se približava zima, a zalihe plina su na rekordno niskim razinama, vlade država članica EU-a pripremaju se za snažan rast troškova dok se s azijskim kupcima natječu za osiguravanje opskrbe i pokušavaju spriječiti nestanke električne energije.